HUGO CHAVEZ, ljevičarski predsjednik Venezuele je na jučerašnjim izborima obranio svoj mandat, ostvarivši uvjerljivu pobjedu nad svojim desničarskim protukandidatom Manuelom Rosalesom.

Prema 80 % dosada prebrojanih glasačkih listića, Chavez ima 61 %, dok Rosales, guverner države Zulia, ima 39 % glasova.

Chavez je sinoć proslavljao pobjedu koju mnogi - iako je već duže vrijeme bila gotovo potpuno izvjesna - drže još jednim teškim udarcem američkoj vanjskoj politici.

Naime, upravo je Chavezov izbor za predsjednika 1998. godine pokrenuo trend skretanja Latinske Amerike ulijevo. Bivši padobranski časnik, koji je u krvavom, ali neuspjelom, državnom udaru postao ljubimcem osiromašenih venezuelanskih masa, je pokrenuo tzv. "bolivarsku revoluciju" - odnosno ambiciozni projekt nacionalizacije stranih naftnih poduzeća te korištenje prihoda od nafte u svrhu ambicioznih socijalnih programa.

Chavez je svojom politikom stekao ogromnu popularnost u Venezueli, ali i veliki broj neprijatelja - uključujući samu Venezuelu. Nakon što je godine 2000. nakon ustavnih promjena još jednom izabran za predsjednika, postao je metom neuspjelog državnog udara, a nešto kasnije i velikog štrajka uposlenika naftnih tvrtki kojim ga se htjelo prisliti na ostavku. Prije dvije godine je propao i pokušaj da ga opozove putem referenduma.

S druge strane je Chavez stekao i veliki broj prijatelja i saveznika, pogotovo u Latinskoj Americi, zahvaljujući tome što je novcem od nafte podržavao mnoge ljevičarske kandidate. Njegove oštre kritike američkog predsjednika Georgea W. Busha su mu donijele veliku popularnost i u ostatku svijeta.

Njegov protukandidat Rosales je tijekom kampanje tvrdio da će Chavez, uspije li pobijediti po treći put, svoju "bolivarsku revoluciju" nastaviti u smjeru ukidanja liberalne demokracije i stvaranja klasične jednostranačke diktature komunističkog tipa. No, barem ako je suditi prema izbornim rezultatima, većina stanovnika Venezuele u to ne vjeruje ili u tome ne vidi ništa loše.

D.A.