KVALITETA sna nije samo pitanje broja prespavanih sati, jer različiti aspekti noćnog odmora na različite načine utječu na zdravlje. Nova studija povezala je jednu specifičnu fazu spavanja sa znatno manjim rizikom od razvoja više desetaka bolesti, a ističe se faza brzog kretanja očiju, poznatija kao REM faza, piše Science Alert.

Analiza gotovo 100.000 sudionika

Istraživači s Medicinskog sveučilišta Capital u Kini analizirali su podatke 95.559 sudionika britanskog zdravstvenog projekta. Obrasci spavanja praćeni su tjedan dana pomoću uređaja na zapešću, a ti su podaci zatim uspoređeni s više od tisuću zdravstvenih stanja. Sudionici su praćeni u medijanu od gotovo devet godina. Posebno se istaknula REM faza, tijekom koje najviše sanjamo i u kojoj je moždana aktivnost slična onoj u budnom stanju. Smatra se da ta faza pomaže u učenju i razvoju mozga.

Veza REM faze i rizika od bolesti

Studija je pokazala da je veća količina REM sna povezana s manjim rizikom od 83 različite bolesti, među kojima su zatajenje srca, Alzheimerova bolest, hipotenzija i fibrilacija atrija.

Istraživači su otkrili da su različite karakteristike sna povezane sa 156 zdravstvenih ishoda. Posebno se istaknula REM faza - veća količina REM sna bila je povezana s manjim rizikom od 83 bolesti. Više dubokog sna, pak, povezano je s manjim rizikom od sedam bolesti, među kojima su dijabetes tipa 2 i Parkinsonova bolest. S druge strane, nepravilan ritam spavanja bio je povezan s većim rizikom od tri bolesti, a često buđenje nakon što osoba zaspi s većim rizikom od šest bolesti.

Optimalno trajanje i struktura sna

Istraživači ističu da je spavanje u trajanju od šest do osam sati noću povezano s manjim rizikom od znatnog broja bolesti. U usporedbi s tim, spavanje kraće od pet sati noću povezano je s većim rizikom od 37 bolesti.

Znanstvenici su analizirali i udio REM faze u ukupnom snu sudionika. Pokazalo se da pozitivna veza s ovom fazom nije bila samo posljedica dužeg spavanja. "Ovi nalazi naglašavaju da su i arhitektura i trajanje sna povezani s rizikom od bolesti", poručili su istraživači.

Značaj studije i otvorena pitanja

Važno je napomenuti da studija ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Ipak, njezina je važnost u velikom broju ispitanika i korištenju objektivnih podataka o spavanju umjesto subjektivnih procjena sudionika.

Iako su potrebna dodatna istraživanja, znanstvenici vjeruju da REM faza možda djeluje na drugačije biološke putove od spavanja općenito, što bi moglo značiti da donosi specifične koristi.

Dva ključna čimbenika koja utječu na količinu REM sna su ukupno trajanje spavanja i njegov kontinuitet. Poremećaji prirodnog tjelesnog ritma, stres i alkohol također mogu negativno utjecati na količinu REM sna, a ona se s godinama ionako prirodno smanjuje.

"Ovaj okvir omogućuje identifikaciju jasnih obrazaca povezanosti kroz više zdravstvenih domena i nudi integriranije razumijevanje toga kako je spavanje u stvarnom svijetu povezano s rizikom od bolesti", napisali su istraživači.

U zaključku studije, objavljene u časopisu PLOS Medicine, navodi se da održavanje optimalnog sna donosi mjerljive zdravstvene prednosti. "Nalazi naglašavaju da je održavanje sna u trajanju od 6 do 8 sati povezano s povoljnijom arhitekturom spavanja i manjim rizikom od bolesti, što nudi nove uvide za prevenciju i promicanje zdravlja", zaključili su istraživači.