U NJEMAČKOJ je lani bilo 426.845 Hrvata, što znači da se broj hrvatskih državljana u toj zemlji gotovo udvostručio nakon ulaska Hrvatske u EU, jer ih je 2012. bilo 224.971, piše Večernji list.

Hrvati se prema Državnom statističkom uredu u Wiesbadenu nalaze na šestom mjestu stranih useljenika, nakon Turaka, Poljaka, Sirijaca, Rumunja i Talijana. Lani se iz Hrvatske u Njemačku doselilo 26.335 ljudi, a istodobno se iselilo njih 10.305.

U pandemijskoj godini Njemačka je imala najmanji priljev stranaca, no pitanje je koliko je utješno što se lani iselilo manje hrvatskih državljana, osobito u usporedbi s najgorim godinama egzodusa 2018., 2017., i 2016., kada se u Njemačku iseljavalo, prema preciznoj njemačkoj statistici, više od 50 tisuća Hrvata.

Politolog: Seoba Hrvata u Njemačku mogla bi stati za pet godina

Politolog i povjesničar Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta prognozira da bi zbog promjene načina rada koji je donijela pandemija, a zbog koje će sve više prevladavati rad na daljinu, i iseljavanje Hrvata u Njemačku moglo stati za pet godina, a dio iseljenika mogao bi se i vratiti.

"Zapad još neko vrijeme neće odustati od uvoza radne snage kao ključne mjere u obnavljaju svog stanovništva. Ali ni to neće vječno trajati. Pod utjecajem četvrte industrijske revolucije, koja je pojavom koronakrize dobila neviđenu akceleraciju, stvara se potpuno nov oblik ekonomije", smatra Jurić i zaključuje:

"Teleworking će zamijeniti brojna radna mjesta, tako da će nakon socijalizacije radnika i učenika, kojoj upravo svjedočimo, brojna zanimanja prijeći u sferu rada na daljinu. A to znači da će radnik, primjerice, iz Moldavije iz svog stana obavljati ono što sada obavlja Hrvat u Stuttgartu. Moja procjena je da će za pet godina, uslijed ove potpune preobrazbe načina rada koji donosi teleworking, stati iseljavanje iz Hrvatske, ali nastupiti i veći povratak."