Foto: n3inc.com

SPAVANJE većina ljudi uzima zdravo za gotovo, ali s obzirom da prespavamo gotovo trećinu života, vrijedi ga ipak promotriti malo ozbiljnije, prenosi askmen.com

Kreativno razmišljanje i održavanje memorijske razine

Ipak, prosječno vrijeme spavanja kontinuirano se smanjuje i to dovodi do velikih problema populacije koja sve češće pati od nedostatka sna. U početku to može očitovati kao umor tijekom dana i pad koncentracije, ali s vremenom nedostatak sna može dovesti do ozbiljnih poremećaja kao što su gojaznost, dijabetes, imunološki problemi, itd.

Osim očitih prednosti obnavljanja stanica i regeneracije cjelokupnog organizma, san pomaže i u jačanju imunološkog sustava, popravljanju raspoloženja i održavanju dobre razine koncentracije.

A ako je vjerovati Michaelu J. Gelbu i njegovoj knjizi "Brain Power: Improve Your Mind as You Age", spavanje igra ključnu ulogu i u kreativnom razmišljanju i održavanju memorijske razine.

Albert Einstein, Heinrich Heine i Cosmo Kramer

Albert Einstein obično bi prespavao polovicu dana, a njemački romantičar Heinrich Heine spavanje je označio kao najdragocjenije "otkriće". Naravno, to ne mora ništa značiti jer i budale imaju dug i miran san, a i potreba za snom za svaku osobu je individualna. Idealno vrijeme sna je 7-8 sati, manje od 6 sati dnevno ili više od 10 sati dnevno se smatra nezdravim.

Gelb tvrdi da su, primjerice, piloti spavali u prosjeku svakih 26 minuta kako bi popravili svoju radnu učinkovitost. Upravo zato, on savjetuje da se spava u kraćim intervalima, a ne u komadu. To bi, naglašava, moglo pomoći u boljem i bržem funkcioniranju mozga, što bi rezultiralo znatnim poboljšanjem koncentracije, logičkog razmišljanja i pamćenja.

No, prije nego se upustimo u ovo isprekidano spavanje, ne bismo smjeli zaboraviti kako je to završilo u slučaju Kramera iz "Seinfelda".