MOŽE li česta upotreba dezinficijensa za ruke oštetiti kožu? Njemački stručnjak Johannes Knobloch, šef odjela za higijenu Sveučilišnog medicinskog centra u Hamburgu, odgovara niječno.

On tvrdi da je povećana upotreba dezinficijensa za ruke otkako je počela pandemija koronavirusa potpuno bezopasna te da bi samo u rijetkim slučajevima bakterije mogle postati otpornije na dezinfekcijska sredstva - ne i imune, ističe, samo nešto otpornije.  

"No takva pojava nije zamijećena kod virusa", rekao je Knobloch. 

Osnovni sastojak većine dezinficijensa je alkohol. "Nema dokaza da to na bilo koji način stvara rezistenciju bakterija i virusa."

Štoviše, radi se o proizvodima koji su dermatološki ispitani, iznimno se dobro podnose i neće uzrokovati reakciju kože. 

Otprilike 15.000 zaposlenika u Sveučilišnom medicinskom centru u Hamburgu svakodnevno ih koristi, medicinske sestre i do četrdesetak puta u smjeni. 

"Iznimno se rijetko događaju neke netolerancije ili alergijske reakcije, a i tada je to uglavnom posljedica aromatičnih ili dodataka za ovlaživanje", kaže njemački stručnjak.

Kirurzi, pojašnjava Knobloch, prije operacija dezinficiraju ruke tri minute. "Oni doslovno natapaju kožu alkoholom i pritom nema nikakvih posljedica."

Napominje i da je dezinficiranje ruku alkoholom vjerojatno 'prijateljskije' prema koži od prečestog pranja sapunom. 

I njemačko dermatološko društvo savjetuje da je za kožu bolje koristiti dezinficijens nego sapun, nakon čega bi bilo idealno namazati ruke kremom.